Bruksizam je uzrokovan mnogim faktorima od kojih je primarni psihološki stres. Obično se javlja u vrijeme adolescencije, ali može se pojaviti i kod djece. Iako nema u potpunosti učinkovite terapije, danas se najčešće koriste udlage.
Znakovi i simptomi bruksizma mogu uključivati:
- Glasno struganje ili stiskanje zubima
- Zubi istrošenih površina, zubi koji su napuknuti ili klimavi
- Bol u čeljusti, vratu ili licu
- Istrošena caklina zuba
- Povećana bol ili osjetljivost zuba
- Umorni ili zategnuti čeljusni mišići ili zakočena čeljust koji se neće potpuno otvoriti/zatvoriti
- Bol za koju se čini da je prisutna u uhu
- Glavobolja koja počinje u sljepoočnici
- Oštećenja unutarnje strane obraza uzrokovano žvakanjem
- Poremećaj spavanja
Bruksizam se može pojaviti tijekom sna ili u budnom stanju.
Noćni bruksizam je povezan sa abnormalnostima neurotransmitera i vezan uglavnom za REM fazu spavanja.
Dnevni bruksizam je uzrokovan preosjetljivošću centralnog živčanog sustava i dolazi do pretvaranja emocionalne tenzije u motorički odgovor manifestiran pojačanim tonusom žvačnih mišića.
Faktori koji utječu na pojavu bruksizma
- Stres: svakodnevni stres, anksioznost, ljutnja i frustracija mogu dovesti do bruksizma
- Godine: bruksizam se javlja u vrijeme adolescencije (11 do 21 godina), ali može se pojaviti i kod djece
- Tip osobnosti: ukoliko imate osobnost koja je agresivna, natjecateljska ili hiperaktivna, rizk od razvoja bruksizma je povećan.
- Lijekovi i druge supstance: bruksizam može biti nuspojava nekih lijekova npr. antidepresiva. Konzumiranje duhana, alkohola, kave ili korištenje rekreativnih droga može povećati rizik od bruksizma.
- Članovi obitelji s bruksizmom: članovi vaše obitelji mogu imati bruksizam ili povijest bolesti.
- Ostali poremećaji: bruksizam se može povezati s nekim poremećajima poput Parkinsonove bolesti, demencije, gastroezofagealnog refluksa (GERB), epilepsije, poremećaja vezanih uz spavanje i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti.
Dijagnosticiranje bruksizma:
Bruksizam je poremećaj kojeg karakterizira škripanje i struganje zubima i/ili stiskanje donje čeljusti. To je vrlo raširen problem, a neki ljudi nisu ni svjesni problema zbog neizraženih simptoma. Oko 85% ljudi škripi zubima u nekom periodu života, ali samo 5% njih razvije kliničke simptome.
Bruksizam se najčešće zamjećuje zbog svojeg destruktivnog učinka na zube, a rjeđe radi samog procesa škripanja. Mogu se zamijetiti:
- Brusne fasete, abrazije i ostale promjene na tvrdim zubnim tkivima
- Utjecaj na mobilnost zuba
- Povećani tonus i hipertrofija žvačnih mišića
- Glavobolja i bolovi u žvačnim mišićima
- Promjene u temporomandibularnim zglobovima
Kako ublažiti simptome bruksizma
Kako bi se ublažili simptomi nastali od bruksizma, stomatolog će vam izraditi udlagu koju trebate nositi tijekom spavanja. Udlaga je pomoćno sredstvo čije se djelovanje najbolje očituje kod pacijenata koji se jave rano, kada su promjene na zubima minimalne. Tada se preveniraju sva oštećenja koja su mogla nastati. Udlaga je jednostavna terapija koja zahtjeva suradnju pacijenta jer je pacijent mora nositi svaku večer, a nosi se većinom na gornjoj čeljusti. Izrađuje se tako da stomatolog uzme otisak čeljusti te ga pošalje u laboratorij koji je na temelju otiska izrađuje te može biti gotova već u prvoj posjeti.
Ako se ne zaustavi djelovanje bruksizma, može doći do ozbiljnih problema sa zubima, koji postanu vremensko i financijsko opterećenje. Ne čekajte napredak bolesti. Ako primjećujete simptome bruksizma kontaktirajte nas.