Razvoj stomatologije – povijest stomatologije
Povijest stomatologije počinje prvim zapisima o zubobolji koji su nastali prije oko pet tisuća godina u Mezopotamiji. Sumerani su pisali o demonima i zubnim crvima koji su uzrokovali propadanje zubi. Ljudi su se tada molili bogovima da ih izliječe od njihovih bolnih zubnih tegoba. No glavni i jedini posao na zubima bilo je ipak samo da ih se izvadi. Suzbijanje zubne boli postizalo se raznim pripravcima, biljnog ili životinjskog podrijetla. (Dentistry)
Prvi zubari pojavili su se u Egiptu oko 2600. godine pr.n.e. Jedan od najboljih zvao se Hesi-Re. Kinezi su prije otprilike pet tisuća godina liječili zubobolje tvarima poput arsena koji je mogao ublažiti bol, ali i ubiti pacijenta. Za ublažavanje bolova koristila se i akupunktura.
Antički Grci su vjerovali da sve bolesti, uključujući i zubne, potječu od neravnoteže između četiri tjelesne tekućine. Zbog toga je puštanje krvi postalo popularna metoda liječenja koja je ostala u uporabi sve do početka dvadesetog stoljeća.
Prve zubne mostove izmislili su Etruščani između 1000. i 400. g.pr.n.e. Povezivali su zlatne kolute sa zdravim zubima, a današnji zubni mostovi su potomci tih ranih zubnih pomagala.
Rimljani
Rimljani su pokorili Etruščane i kasnije izmislili zlatne krune, metode za učvršćivanje zubi i umjetna zubna pomagala izrađena od kostiju, drveta ili slonovače. Mnogi rimski liječnici su specijalizirali stomatologiju. Aulus Cornelius Celsus je u prvoj polovici prvog stoljeća bio prvi koji je popunio kavitet mješavinom tkanine i olova koje je u rupu utiskivao pincetom.
U sedmom stoljeću Kinezi su punili kavitete mješavinom srebra, kositra i žive, odnosno amalgamom, kako ga zubari zovu. Zubari na Zapadu počeli su ga koristiti tek tisuću godina kasnije. Kinezi su ujedno 1498. godine izumili četkicu koja sliči suvremenim četkicama. Drške su bile od bambusa ili kosti, a za četkanje su se koristile grube dlake divljih svinja.
Iznenađujući je podatak kako su već u 7.st. pr. Kr. Etruščani koristili slonovaču i kosti poduprte zlatnim okvirom kao nadogradnju za zube. To su bile preteče današnjih fiksnih mostova. Srednjovjekovni tzv. „brijači kirurzi“ nisu bili kadri u potpunosti nadomjestiti izgubljene zube, pa će proći i nekoliko stoljeća do prve uspješnije izrade lažnih zuba od metala i keramike.
Prva literatura
Stomatologija je počela poprimati svoj suvremeni oblik 1728. godine kada je Francuz Pierre Fauchard objavio svoje djelo „Zubar kirurg“, zbog kojeg su ga kasnije prepoznali kao utemeljitelja moderne stomatologije. U tom djelu je opisao znakove i simptome raznih oralnih bolesti, metode liječenja zubi te metode zamjene zubi i transplantacije zuba.
Stomatologija je svoj procvat doživjela tijekom industrijske revolucije, osobito u SAD-u. Prva čišćenja zubnih kanala izvodila su se tamo 1830-ih godina.
Snimanje rendgenskim zrakama dovelo je do revolucije u medicini 1895. godine. Već godinu kasnije nastale su prve rendgenske snimke zubi. To je bio početak suvremene stomatologije.
Početkom 20. stoljeća u SAD-u je počela uporaba fluorida, jednog od sastojaka zubne cakline, u svrhu borbe protiv zubnih bolesti. U tom razdoblju je prvu popularnost steklo i izbjeljivanje zubi.
Prva električna bušilica proizvedena je 1870. godine, dok su 1950-ih godina u uporabu ušle ultra brze bušilice koje imaju brzinu vrtnje i do 400,000 okretaja u minuti.
Jedan od najpoznatijih vlasnika „lažnih zubi“ bio je prvi američki predsjednik George Washington. Takvi će metalni i keramički nadomjesci u 20. stoljeću, nakon izuma tehnologije preciznog lijevanja krunica i mostova, prijeći u masovnu upotrebu.
Povijest stomatologije u Hrvatskoj
Stomatologija u Hrvatskoj (Wiki) razvijala se na usporediv način kao i u drugim europskim zemljama, a prema društvenim i materijalnim prilikama. Primorski gradovi imali su još od 13. stoljeća u službi stalne liječnike fizike, kirurge, ljekarnike i brijaće (niže kirurge), a Dubrovnik godine 1777. prvi osniva i zubno – liječničku službu kao zasebnu granu opće zdravstvene zaštite. U kopnenome dijelu Hrvatske stomatologija se razvija kasnije, te krajem 18. stoljeća i početkom 19. stoljeća, npr. u Zagrebu, ima osoba koje se isključivo bave zubarstvom, a u 19. stoljeću imenuju se i gradski zubari. Djelovanje školovanih stomatologa, u to doba pretežno stranaca, pojedinačno je, samostalno i temelji se na zaradi. Javna stomatološka služba brže se razvijala od dvadesetih godina prošloga stoljeća (školske, gradske, državne poliklinike). U velikim središtima (Osijeku, Splitu, Rijeci i Zagrebu) utemeljene su poliklinike, a samo u Zagrebu Stomatološka klinika (1931.). Specijalizacije pojedinih stomatoloških grana u Hrvatskoj počinju od 1959. godine.
Moderna stomatologija
Stomatologija se i dalje razvija. Danas koristimo lasersku tehnologiju. U budućnosti će genetske manipulacije možda posve spriječiti propadanje zuba. U svakom slučaju, zahvaljujući suvremenim tehnologijama fizička bol povezana sa zubnim zahvatima postaje sve manja, a s njom i strah od posjete zubaru.
Dvadeseto je stoljeće donijelo velike promjene u kvaliteti života i osmijeha. Ideal ljepote se uvelike promijenio što je rezultiralo novim razlozima posjete stomatologu. Dok se prije samo stotinu godina stomatolozima odlazilo zbog uklanjanja boli i omogućavanja kakve takve funkcije žvakanja, danas su nastupile sve češće posjete iz kozmetičkih razloga, točnije postizanja savršeno lijepog osmijeha.
Implantologija svoj razvoj može zahvaliti konceptu osteointegracije, odnosno procesu srastanja implantata s okolnom kosti koji je u praksu uveden prije gotovo 50 godina. Izum titanskih dentalnih implantata nastao je na osnovi koncepta oseointegracije koji je izazvao pravu revoluciju dentalne medicine.
Osobe koje su izgubile sve ili većinu svojih zuba, koje nisu zadovoljne postojećom protezom ili osobe koje imaju jako loše zube od kojih je većina predviđena za vađenje i žele zauvijek vratiti prirodan osmijeh na lice, idealni su kandidati za implantate koji danas savršeno imitiraju prirodni korijen zuba.
