Implantati

ŠTO SU KRUNICE ILI MOSTOVI?

Oblaganje zuba prikladnim materijalom poput metalne legure ili cirkon keramike naziva se krunica. Zadatak jedne krunice je obnoviti zub i time ga sačuvati što je dulje moguće.

Krunice se uglavnom koriste kada su opsežni dijelovi zuba potpuno uništeni.

Mostovi se koriste za nadomještanje više izgubljenih zuba.

Prednosti krunica i mostova

Nenadmašna vrijednost krunica i mostova leži prije svega u činjenici da pacijenti gotovo uvijek bez problema prihvaćaju ovu vrstu restauracije. Krunice i mostovi doživljavaju se poput vlastitih zuba, a ne kao “zamjenski” zub, tj. uklonjiva proteza. Uz pomoć mosta obnavlja se ne samo sposobnost žvakanja, već istovremeno i estetika i govorna funkcija osobe. S krunicama i mostovima možete učinkovito žvakati, jer fina kontrola sustava za žvakanje ostaje netaknuta, a zubar ima priliku precizno i trajno obnoviti površine zuba. Trajnost krunica i mostova je vrlo dobra te imaju dug vijek trajanja.

Glavni razlog krunice je opsežno oblaganje zuba koji je zahvaćen karijesom, posebno kada ne postoji način da se zub sigurno učvrsti. Ako se zamijeni cijeli prirodni sloj cakline, govori se o (umjetnoj) kruni.

Kada su naznačene krunice ili mostovi?

Indikacije za pojedinačne krunice mogu biti:

obnoviti i trajno zaštititi zub oslabljen karijesom i opsežnim plombama;
za nadoknađivanje tvrde tvari izgubljene trošenjem (ekstremno žvakanje) ili nesrećom;
ispraviti anomalije položaja i oblika zuba; izvršiti estetske korekcije.

Zubni most može biti potreban, na primjer, ako zub nije postavljen i ako je zub izgubljen uslijed karijesa, parodontalnih bolesti ili nesreće.

Kontraindikacije za restauracije krunica i mostova mogu biti:

Pacijentima mlađima od 18 godina, čeljust još uvijek raste.

Uporaba pojedinačnih krunica i mostova stoga prvenstveno ovisi o veličini i mjestu oštećenja zuba. Cilj je obnoviti cijeli zubni luk što je duže moguće i trajno ga održavati.

Pročitaj više

Ugradnja implantata

Implantati

Ugradnja implantata proces od prvog pregleda – planiranja – ugradnje

Stomatolog provodi preliminarni pregled kako bi razjasnio zahtjeve i indikacije. Na početku se uzima povijest bolesti. Pacijenta se pita o postojećim općim bolestima i njegovoj anamnezi. Nakon toga slijedi stomatološki pregled kojim se procjenjuje cijela usna šupljina (sluznica, zubi, čeljusna kost). Snimanje CT ili CBCT daje informacije o stanju kostiju i susjednim strukturama.

Samo su zdrava usta spremna za ugradnju implantata

Nakon prvog pregleda slijedi takozvani predtretman, u kojem se, na primjer, liječe bolesni zubi i upala zubnog mesa. Osim toga, u ovoj se fazi pacijent upoznaje s posebnim zahtjevima oralne higijene.

Koraci terapije ugradnje implantata

Nakon obavljenog ovog pripremnog rada dolazi do implantacije. U nekompliciranom slučaju implantaciju treba shvatiti kao mali kirurški zahvat (sa stomatološkog gledišta) koji se izvodi u lokalnoj anesteziji. Stres sa stajališta pacijenta, međutim, procjenjuje se vrlo različito; otprilike je usporedivo s kirurškim uklanjanjem zuba, na primjer umnjaka.

Nakon izlaganja predviđenog područja kosti kroz rez na sluznici, u čeljusnoj kosti se napravi rupa za svaki implantat, a zatim se tijelo implantata ugradi u tu rupu (zavrtanjem). Važno je da implantat sada čvrsto sjedne u kost. Tijelo implantata zatvara se vijkom, a sluznica preko područja implantacije šavovima. Nakon oseointegracije(srastanja implantata s kosti) dentanih implantata i uspješnog srastanja s kosti, nakon 3-4 mjeseca na implantat se postavlja gingivoformer koji oblikuje zubno meso za protetski nadomjestak.

Prilikom skidanja gingivoformera (nakon 7 dana) uzima se otisak za izradu protetskog rada te u suradnji s dentalnim laboratorijskim tehničarima planiramo izgled zuba.

Eventualni popratni zahvati kod postavljanja implantata:

Regeneracija kosti

Potrebna u slučaju nedovoljne kosti čeljusti. Može biti izvedena prije ili za vrijeme postavljanja implantata. Ako se ukaže potreba tada se proces oseointegracije može produljiti za 2-3 mjeseca.

Krvnom plazmom
Umjetnom kosti
Autolognom kosti

Sinus lift

Veliko i malo podizanje

Nakon izrade konačnog rada slijedi cementiranje protetskog rada.

Kontraindikacije za ugradnju gotovo da i ne postoje. Njihova ugradnja zahtijeva visoku educiranost kirurga dentalne medicine, dentalnih tehničara kao i tehnološki opremljene ordinacije.

Pročitaj više

Da li gubitak zubi povećava rizik od Alzheimerove bolesti ili demencije?

Briga o zubima Implantati

KAKO JE POVEZAN GUBITAK ZUBI I ALZHEIMEROVA BOLEST ILI DEMENCIJA

Da li gubitak zubi povećava rizik od Alzheimerove bolesti ili demencije?

Prosječni broj zubi kod osoba u dobi oko 65. godina iznosi 18,9 (puni set je 32 zuba), a 27% ljudi do 65. godine nema zube, a 1 od 10 osoba u 65. godini ima demenciju.

Pitanje je: Događa li se da se demencija, gubitak zubi i disfunkcija žvakanja događaju istodobno ili postoji uzročno-posljedična veza?

Postoji kvar u cirkulaciji krvi u mozgu kod svih vrsta demencija, a gubitak zuba i disfunkcija žvakanja smanjuju protok krvi i uzrokuju druge promjene u mozgu. Primjerice, žvakanje povećava protok krvi u hipokampus (prvo područje mozga pogođeno demencijom), prefrontalni korteks i mali mozak.

Osim toga, studije su pokazale da promjene u strukturi zuba ili sila ugriza mogu uzrokovati značajne promjene u tijelu. U studiji na glodavcima, promjena zuba za samo djeliće milimetra pokazala je učinke na hormon koji odgovara kortizolu kod ljudi. Ti su hormoni povezani s deficitom prostornog pamćenja, što bi moglo biti povezano s navigacijskim vještinama koje nedostaju mnogim pacijentima s demencijom.

Odnos između žvakanja i demencije možda će imati veze i s konzistencijom i teksturom hrane. Studije na glodavcima pokazale su da je ekspresija neurotrofnog faktora izvedenog iz mozga (BDNF) smanjena kod miševa koji su dobivali meku hranu, a nedostatak je smanjen kada prehrana uključuje tvrdu hranu. BDNF štiti stanice od smrti i potiče rast stanica.

U istraživanju je sudjelovalo više od 1500 starijih ljudi u Japanu kojima je zdravstveno stanje nadzirano između 2007. i 2012. godine.

Koji su bili osnovni rezultati?

Istraživanje je pokazalo da su sudionici s manje zuba imali veće šanse za razvoj demencije unutar pet godina istraživanja.

Tijekom studije 180 osoba (11,5%) razvilo je neku vrstu demencije.

U usporedbi s ljudima koji su imali 20 ili više zuba:

omjer rizika [HR]

interval pouzdanosti [CI]

– ljudi s 1-9 zubi imali su 81% veći rizik od demencije od onih s 20 zuba ili više.

– oni s 10-19 zubi imali su 62% veći rizik od demencije (HR 1,62, 95% , CI 1,06 do 2,46)

– oni s 1-9 zubi imali su 81% veći rizik od demencije (HR 1,81, 95% CI 1,11 do 2,94)

– oni bez zubi imali su 63% veći rizik od demencije, iako je ta brojka mogla biti slučajna, vjerojatno zbog malog broja ljudi u studiji bez zubi (HR 1,63, 95% CI 0,95 do 2,80) – ovi na rezultate bi mogli utjecati i ljudi bez zubi koji nose čitav niz proteza.

Istraživači nisu pronašli vezu između broja zubi i vaskularne demencije. Iako su pronašli vezu između broja zubi i Alzheimerove bolesti, taj broj nije uspio nakon prilagodbe na zbunjujuće čimbenike.

Loša oralna higijena može biti znak lošeg općeg zdravstvenog stanja ili može biti povezana s lošom prehranom – teže je jesti cjelovitu, uravnoteženu prehranu ako nemate puno zubi.

Iako studija ne pokazuje da četkanje zubi može “odbiti” demenciju, postoji puno dobrih razloga za održavanje zdravih zubi.

Dobra oralna higijena uključuje pranje zubi dva puta dnevno, redovite posjete stomatologu i izbjegavanje slatke hrane i pića.

Ove vrste studija korisne su za utvrđivanje veza između čimbenika, ali ne mogu nam reći uzrokuje li jedan čimbenik (poput gubitka zuba) drugi (demencija).

Nakon prilagodbe na zbunjujuće čimbenike, istraživači su promatrali postoji li vjerojatnost da će ljudi s manje od 20 preostalih zubi razviti demenciju bilo koje vrste, u usporedbi s onima s najmanje 20 zubi.

Dijagnozu demencije postavili su liječnici specijalisti za moždani udar i psihijatri. Cilj im je bio razlikovati Alzheimerovu bolest od vaskularne demencije, koja je uzrokovana višestrukim malim udarcima koji oštećuju mozak.

Istraživači su prilagodili brojke uzimajući u obzir širok spektar potencijalnih zbunjujućih čimbenika, uključujući dob ljudi, spol, posao, povijest visokog krvnog tlaka, moždani udar ili dijabetes, razinu obrazovanja, pušenje i unos alkohola, učestalost pranja zubi, upotrebu proteza i redovite posjete stomatologu.

Razmatrali su rizik od obolijevanja od bilo koje vrste demencije, a zatim odvojeno od rizika od Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije.

Kako su istraživači interpretirali rezultate?

Čin žvakanja može potaknuti protok krvi u mozak, a ljudi s cijelim nizom zubi imati će i zdraviju prehranu.

Upale uslijed dugotrajnog propadanja zubi ili bolesti desni mogu povećati vjerojatnost Alzheimerove bolesti.

Cirkulacija krvi u mozgu slabija je kod svih vrsta demencija, a gubitak zubi i disfunkcija žvakanja smanjuju protok krvi i uzrokuju druge promjene u mozgu. Primjerice, žvakanje povećava protok krvi u hipokampus (prvo područje mozga pogođeno demencijom), prefrontalni korteks i mali mozak.

Nadoknaditi izgled i funkcionalnost izgubljenog zuba nekada je bilo vrlo teško postići. Zubni implantati već nekoliko desetljeća slove kao najbolja zamjena za izgubljene zube. Njihova sposobnost da uspješno imitiraju funkciju prirodnog korijena zuba je dokazana kroz milijune uspješno ugrađenih zubnih implantata.

Nadoknadom izgubljenih zubi implantatima najbolje je rješenje jer na taj način možete vratiti prirodnu funkciju žvakanja što potiče cirkulaciju u mozgu koja nam je bitna da bi povećali šanse za smanjenim rizikom od Alzheimerove bolesti ili demencije.

Pročitaj više

OXY Premium implantati

Briga o zubima Implantati implantati implantologija ugradnja implantata

Riječ je o sofisticiranim titanskim vijcima koji se ugrađuju u čeljusnu kost kao zamjena za prirodne korijene zuba, odnosno kao nosači krunica, mostova ili proteza.

Premium implantati izgledaju i funkcioniraju kao prirodni zubi te u čeljusti zaustavljaju proces resorpcije kosti i posljedničnog povlačenja zubnog mesa.

Sastav i garancija OXY PREMIUM iplantata

OXY PREMIUM implantati izrađeni su od čistog titana uz visok stupanj njegove biokompatibilnosti – svojstva da u živom organizmu ne izaziva reakciju na strano tijelo, ne resorbira se, nije toksičan ni kancerogen i potpunosti sraštava s kosti.

Premium skupinu implantata karakterizira visoka čistoća titana od kojeg su načinjeni, u njima nema nikakvih dodatnih primjesa poput nikla, kobalta ili drugih metala što nam je izuzetno važno kod pacijenata koji imaju alergijske reakcije na metale ili njihove legure.

OXY Premium implantati imaju mnogo nadogradnji (abutment) koje stomatologu pružaju velik broj mogućnosti da iz kompleksne situacije, u konačnici, proizađe estetski i funkcionalno fenomenalan protetski rad.

Vanjska površina implanata savršeno je obrađena što pospješuje srastanje s kosti

Svaki implantat ima posebno obrađenu vanjsku površinu, a kod Premium implantata je to načinjeno toliko precizno i savršeno da nam ovi implantati omogućuju puno ranije opterećenje, što prije nije bio slučaj prilikom njihove ugradnje jer je ipak trebalo pričekati neko vrijeme prije no što su se na implantat ugrađivali protetski nadomjestak i kruna.

Garancije i certifikati

Za Premium implantat prilikom ugradnje dobijete certifikat kojim OXY garantira samu kvalitetu implantata, implantološku knjižicu tj. putovnicu te daje doživotnu garanciju ali i da će i za 100 godina imati proizvedene sve protetske komponente koje odgovaraju dotičnom implantatu.

Protetski dio savršeno je kompatibilan s implantatom

Još je jedan razlog zašto koristimo OXY Premium implantate. Naime, protetski dijelovi koji ulaze u implantat su toliko kvalitetno napravljeni da je dosjed protetskog dijela u implantat načinjen savršeno. U slučaju da postoji mali, pa čak i mikrometarski pomak u spoju implantata i protetskog dijela, prilikom prenašanja sila u zagrizu, može doći do pojačane resorpcije ili gubitka kosti uz glavu implantata zbog tog pomaka. Kod OXY Premium implantata, ta je spoj toliko čvrst i precizno izveden da ta opasnost jednostavno ne postoji.

Pročitaj više

Nadogradnja kosti za ugradnju implantata

Implantati Nadogradnja kosti Savjeti autologna kost mali sinus lift nadogradnja kosti oralno-kirurški zahvat PRF protokol ugradnja implantata umjetna kost vađenje zuba veliki sinus lift

Što se događa u čeljusti kada ostanete bez zuba?

Prevencija gubitka zuba je osnovno polazište suvremene stomatologije. Ipak, ponekad je neophodno vađenje zuba. Vađenje zuba je oralno-kirurški zahvat, kojim se zub ili njegovi ostaci uklanjanju iz zubne čašice (alveole). Zub se vadi kada je i nakon raznih metoda liječenja zuba, zub i dalje u vrlo lošem stanju ili kada je zub toliko oštećen da ga se ne može spasti nikakvom drugom terapijom.

Što se može desiti ako ne nadomjestite izgubljeni zub?

Funkcija svih zubi i njihov kontakt suprotnih čeljusti je ta da zubi zadržavaju svoj stalan položaj u alveolarnoj kosti. Ukoliko je zub izvađen, vrlo ga je važno nadomjestiti protetskim nadomjeskom jer se gubitkom zuba događaju određene promjene na susjednim zubima. Klimanje zubi, razmak između zubi, oslabljen zagriz, smetnje pri govoru, također, stimulacija i podražaj na kost prestaje i na tom dijelu kost počinje propadati. Zbog nepravilnog opterećenja na preostale zube, oni postaju pomični te dolazi do opterećenja žvačnih mišića što ima za posljedice promjene i bolove u čeljusnom zglobu. Nakon gubitka zuba susjedni zubi naginju se u prazni prostor, a zubi u susjednoj čeljusti „izrastaju” te može doći do pomicanja zuba iz suprotne čeljusti koji je bio u kontaktu s izvađenim zubom u bezubi prostor.

Kako se može nadomjestiti izvađeni zub?

Da bi se spriječile posljedice nedostatka zuba, potrebno ga je što prije nadoknaditi kako bi se uspostavili optimalni uvjeti za žvačnu funkciju. Period zacijeljenja rane gdje je zub izvađen, u prosjeku traje 4 do 8 tjedana te nakon što rana u potpunosti zaraste, moguće je krenuti u protetske radove.
Zube je moguće nadoknaditi na više načina. Mogućnosti su razne i mogu se riješiti i kombinacijom protetskih nadomjestaka. Rješenje može biti ugradnja implantata, fiksna protetika (mostovi i krunice) ili mobilna protetika (zubne proteze ili proteza na implantatima).

Gubitak zuba često dovodi i do gubitka kosti, ali i za to ima rješenja.

Znate li da je ugradnja implantata moguća i u slučaju nedostatka kosti?

Implantati su popularna metoda nadomještanja zuba jer pacijente rješavaju njihovih funkcijskih i estetskih problema, a isto tako se ponašaju kao prirodni zubi te na neki način zaustavljaju daljnji nestanak kosti u usnoj šupljini.

Regeneracijom kosti zaustavljamo povlačenje zubnog mesa i daljnje propadanje čeljusne kosti, a samim time i urušavanje susjednih zuba.

Gubitak zuba često dovodi i do gubitka kosti. Ako kost ispod desni nije dovoljno visoka ili široka potrebno je napraviti regeneraciju ili nadogradnju kosti (augmentaciju) kako bi se u nju mogao uspješno ugraditi implantat.

Upotrebom specijaliziranih materijala i metoda presađuje se vlastita kost ili se ugrađuje umjetna kost.

Ovisno o vrstama materijala i metoda nakon nadogradnje kosti, vrijeme regeneracije traje od 4 do 6 mjeseci nakon čega se može započeti terapija ugradnje implantata.

Sinus lift je oralno-kirurški zahvat podizanja dna sinusa u svrhu nadogradnje kosti potrebne za postavu zubnih implantata. Ukoliko je prošao dulji period od nedostatka zuba u stražnjoj regiji, može doći do manjka čeljusne kosti. Sinusi se, bez kosti koja ih drži na početnom mjestu, počinju širiti i zauzimaju prazan prostor u kojem je nekada bila kost. Bez dovoljne količine kosti nemoguće je postaviti implantat. No, ako su se sinusi spustili potrebno je napraviti i podizanje sinusa odnosno sinus lift.

Cilj zahvata je ispuniti dio sinusne šupljine biomaterijalom koji će s vremenom okoštati te činiti čvrste temelje za buduće implantate. Tako djelomično ispunjen sinus neće imati nikakvih negativnih utjecaja na fiziološke funkcije sinusa i zdravlje pacijenta.

Ovisno o količini raspoložive kosti podizanje sinusa dijelimo na:

Mali sinus lift
Veliki sinus lift

Mali sinus lift

Ova tehnika izvodi se istovremeno s postavom implantata. Zahvat se izvodi kada imamo dovoljan volumen kosti za postavu implantata. Koristeći mali instrument, doktor će podignuti dno sinusa na njegovu početnu poziciju. Zatim se stavlja umjetna kost kao materijal za transplantaciju ispod podignutog dna sinusa uzduž postojeće kosti. Transplantat će osim poticaja za stvaranjem nove kosti držati sinus na potrebnoj visini, nakon koje će se moći ugraditi implantat. Bez ovog postupka ponekad nije moguće postaviti implantat.

Sinus lift se radi pod lokalnom anestezijom tako da je zahvat potpuno bezbolan.

Veliki sinus lift

Kada nedostaje veći volumen kosti, radi se zahvat podizanja dna sinusa bočnim pristupom u oralnoj šupljini. Ukoliko je raspoloživa količina kosti dovoljna za stabilnu postavu implantata istovremeno se radi i njegova ugradnja. Ponekad nedostaje veća količina kosti te se radi sinus lift sa odgodom postave implantata sve dok ne dođe do potpunog okoštavanja.

Ovom metodom postižu se povoljni biomehanički uvjeti za normalnu funkciju žvakanja hrane.

U našoj Poliklinici regeneraciju kosti vršimo:

Krvnom plazmom (PRF)

Prf protokol za nadogradnju kosti uz pomoć vlastite krvne plazme

U slučaju nedostatka kosti za ugradnju implantata, PRF metodom možemo potpuno prirodnim i sigurnim načinom nadograditi kost i ugraditi implantate.

Proces započinje uzimanjem krvi pacijenta, koja se daljnjom obradom kroz koagulaciju centrifugom, u za to predviđenom stroju, razdvaja. Razdvajanjem sastojaka krvi dobivamo membranu za brži jednostavniji i sigurniji ishod ugradnje implantata kod slučajeva nedostatka kosti.

Ova metoda je potpuno bezopasna i sigurna u kojoj koristimo samo gdje se ne koriste nikakvi umjetni materijali osim pacijentove krvi. Za pacijente je vrlo dobra garancija pri ugradnji implantata.

Umjetnom kosti

To su umjetno proizvedeni materijali sintetskog ili životinjskog podrijetla. Najčešće dolaze u granuliranom obliku te su dostatni za nadogradnju kosti, odnosno za korekcije malih i srednjih koštanih defekata do kojih je došlo uslijed parodontoze, vađenja zuba ili nekih drugih razloga.

Ponekad ih je nužno kombinirati s autolognom kosti radi postizanja boljeg osteogenog potencijala, što dovodi do bržeg formiranja nove kosti.

Kirurški zahvat primjenom umjetne kosti je nešto brži i manje zahtjevan kako za kirurga tako i za pacijenta. Kao i kod autologne kosti bolova nakon zahvata nema te je postopertivni tijek ugodan za pacijenta.

Autolognom kosti

Procedura nadogradnje kosti koja se vrši s komadima vlastite kosti koji se mogu uzeti s brade ili zadnjeg dijela donje čeljusti.

Autologna kost može se iskoristiti u komadu kao koštani blok ili u strugotinama.

Autologni koštani transplantat još je uvijek zlatni standard u oralnoj kirurgiji jer posjeduje najjači osteogeni potencijal. Svakako, veliku ulogu ima to što se radi o vlastitoj kosti pacijenta.

Ovaj postupak nadogradnje kosti nema gotovo nikakve post-operativne bolove i ili otekline. Pacijenti ne osjećaju nikakvu nelagodu nakon procesa te imaju samo pozitivna iskustva.

VRIJEME ZA ODLUKU JE DANAS!

Suvremena tehnologija u dentalnoj medicini toliko je napredovala da danas svatko može ugraditi implantate i imati savršen i prirodan osmijeh. Nemojte odgađati svoju šansu za željenim osmijehom koji zaslužujete. Donesite odluku već danas i u kratkom vremenu budite zadovoljni svojim osmijehom.

Pročitaj više

Povijest stomatologije

Briga o zubima Implantati Povijest četkica za zube implantati implantologija povijest stomatologije

Razvoj stomatologije – povijest stomatologije

Povijest stomatologije počinje prvim zapisima o zubobolji koji su nastali prije oko pet tisuća godina u Mezopotamiji. Sumerani su pisali o demonima i zubnim crvima koji su uzrokovali propadanje zubi. Ljudi su se tada molili bogovima da ih izliječe od njihovih bolnih zubnih tegoba. No glavni i jedini posao na zubima bilo je ipak samo da ih se izvadi. Suzbijanje zubne boli postizalo se raznim pripravcima, biljnog ili životinjskog podrijetla. (Dentistry)

Prvi zubari pojavili su se u Egiptu oko 2600. godine pr.n.e. Jedan od najboljih zvao se Hesi-Re. Kinezi su prije otprilike pet tisuća godina liječili zubobolje tvarima poput arsena koji je mogao ublažiti bol, ali i ubiti pacijenta. Za ublažavanje bolova koristila se i akupunktura.

Antički Grci su vjerovali da sve bolesti, uključujući i zubne, potječu od neravnoteže između četiri tjelesne tekućine. Zbog toga je puštanje krvi postalo popularna metoda liječenja koja je ostala u uporabi sve do početka dvadesetog stoljeća.

Prve zubne mostove izmislili su Etruščani između 1000. i 400. g.pr.n.e. Povezivali su zlatne kolute sa zdravim zubima, a današnji zubni mostovi su potomci tih ranih zubnih pomagala.

Rimljani

Rimljani su pokorili Etruščane i kasnije izmislili zlatne krune, metode za učvršćivanje zubi i umjetna zubna pomagala izrađena od kostiju, drveta ili slonovače. Mnogi rimski liječnici su specijalizirali stomatologiju. Aulus Cornelius Celsus je u prvoj polovici prvog stoljeća bio prvi koji je popunio kavitet mješavinom tkanine i olova koje je u rupu utiskivao pincetom.

U sedmom stoljeću Kinezi su punili kavitete mješavinom srebra, kositra i žive, odnosno amalgamom, kako ga zubari zovu. Zubari na Zapadu počeli su ga koristiti tek tisuću godina kasnije. Kinezi su ujedno 1498. godine izumili četkicu koja sliči suvremenim četkicama. Drške su bile od bambusa ili kosti, a za četkanje su se koristile grube dlake divljih svinja.

Iznenađujući je podatak kako su već u 7.st. pr. Kr. Etruščani koristili slonovaču i kosti poduprte zlatnim okvirom kao nadogradnju za zube. To su bile preteče današnjih fiksnih mostova. Srednjovjekovni tzv. „brijači kirurzi“ nisu bili kadri u potpunosti nadomjestiti izgubljene zube, pa će proći i nekoliko stoljeća do prve uspješnije izrade lažnih zuba od metala i keramike.

Prva literatura

Stomatologija je počela poprimati svoj suvremeni oblik 1728. godine kada je Francuz Pierre Fauchard objavio svoje djelo „Zubar kirurg“, zbog kojeg su ga kasnije prepoznali kao utemeljitelja moderne stomatologije. U tom djelu je opisao znakove i simptome raznih oralnih bolesti, metode liječenja zubi te metode zamjene zubi i transplantacije zuba.

Stomatologija je svoj procvat doživjela tijekom industrijske revolucije, osobito u SAD-u. Prva čišćenja zubnih kanala izvodila su se tamo 1830-ih godina.

Snimanje rendgenskim zrakama dovelo je do revolucije u medicini 1895. godine. Već godinu kasnije nastale su prve rendgenske snimke zubi. To je bio početak suvremene stomatologije.

Početkom 20. stoljeća u SAD-u je počela uporaba fluorida, jednog od sastojaka zubne cakline, u svrhu borbe protiv zubnih bolesti. U tom razdoblju je prvu popularnost steklo i izbjeljivanje zubi.

Prva električna bušilica proizvedena je 1870. godine, dok su 1950-ih godina u uporabu ušle ultra brze bušilice koje imaju brzinu vrtnje i do 400,000 okretaja u minuti.

Jedan od najpoznatijih vlasnika „lažnih zubi“ bio je prvi američki predsjednik George Washington. Takvi će metalni i keramički nadomjesci u 20. stoljeću, nakon izuma tehnologije preciznog lijevanja krunica i mostova, prijeći u masovnu upotrebu.

Povijest stomatologije u Hrvatskoj

Stomatologija u Hrvatskoj (Wiki) razvijala se na usporediv način kao i u drugim europskim zemljama, a prema društvenim i materijalnim prilikama. Primorski gradovi imali su još od 13. stoljeća u službi stalne liječnike fizike, kirurge, ljekarnike i brijaće (niže kirurge), a Dubrovnik godine 1777. prvi osniva i zubno – liječničku službu kao zasebnu granu opće zdravstvene zaštite. U kopnenome dijelu Hrvatske stomatologija se razvija kasnije, te krajem 18. stoljeća i početkom 19. stoljeća, npr. u Zagrebu, ima osoba koje se isključivo bave zubarstvom, a u 19. stoljeću imenuju se i gradski zubari. Djelovanje školovanih stomatologa, u to doba pretežno stranaca, pojedinačno je, samostalno i temelji se na zaradi. Javna stomatološka služba brže se razvijala od dvadesetih godina prošloga stoljeća (školske, gradske, državne poliklinike). U velikim središtima (Osijeku, Splitu, Rijeci i Zagrebu) utemeljene su poliklinike, a samo u Zagrebu Stomatološka klinika (1931.). Specijalizacije pojedinih stomatoloških grana u Hrvatskoj počinju od 1959. godine.

Moderna stomatologija

Stomatologija se i dalje razvija. Danas koristimo lasersku tehnologiju. U budućnosti će genetske manipulacije možda posve spriječiti propadanje zuba. U svakom slučaju, zahvaljujući suvremenim tehnologijama fizička bol povezana sa zubnim zahvatima postaje sve manja, a s njom i strah od posjete zubaru.

Dvadeseto je stoljeće donijelo velike promjene u kvaliteti života i osmijeha. Ideal ljepote se uvelike promijenio što je rezultiralo novim razlozima posjete stomatologu. Dok se prije samo stotinu godina stomatolozima odlazilo zbog uklanjanja boli i omogućavanja kakve takve funkcije žvakanja, danas su nastupile sve češće posjete iz kozmetičkih razloga, točnije postizanja savršeno lijepog osmijeha.

Implantologija svoj razvoj može zahvaliti konceptu osteointegracije, odnosno procesu srastanja implantata s okolnom kosti koji je u praksu uveden prije gotovo 50 godina. Izum titanskih dentalnih implantata nastao je na osnovi koncepta oseointegracije koji je izazvao pravu revoluciju dentalne medicine.

Osobe koje su izgubile sve ili većinu svojih zuba, koje nisu zadovoljne postojećom protezom ili osobe koje imaju jako loše zube od kojih je većina predviđena za vađenje i žele zauvijek vratiti prirodan osmijeh na lice, idealni su kandidati za implantate koji danas savršeno imitiraju prirodni korijen zuba.

Pročitaj više

Zubni implantati

Briga o zubima Implantati Savjeti implantati ugradnja implantata

Zubni implantati su vrlo čvrsti i izdržljivi te mogu trajati doživotno ukoliko se redovno održavaju, a sam postupak ugradnje je potpuno bezbolan.

Svakodnevno nam zubni implantati služe kako bi nadoknadili nedostatak jednog ili više zuba.

Zubni implantati mogu zamjenjivati 1 zub, više njih ili sve zube u jednoj čeljusti ako ugrađujemo 4-6 implantata.

Velika prednost je i to da se zubni implantati mogu ugraditi bilo kada bez obzira na godine.

POSTUPAK UGRADNJE ZUBNOG IMPLANTATA

Prije zahvata potrebno je napraviti trodimenzionalnu rekonstrukciju pacijentovog stanja u ustima pomoću podataka dobivenih snimanjem CBCT uređajom
Na osnovu dobivenih podataka provodi se odabir odgovarajuće terapije korištenjem posebnog softvera (3Diagnosys) koji na jednostavan i intuitivan način omogućuje oralnom kirurgu da izradi kompletnu dijagnozu i virtulni plan ugradnje implantata
Kreira se plan liječenja te se određuje vremenska i financijska konstrukcija

*prije same ugradnje u slučaju nedovoljne kosti čeljusti potrebna je regeneracija kosti, može biti izvedena prije ili za vrijeme postavljanja implantata:

Krvnom plazmom
Umjetnom kosti
Autolognom kosti

Ugradnja zubnog implantata izvodi se pod lokalnom anestezijom, a postupak je za pacijenta potpuno bezbolan

Ugradnju zubnog implantata traje otprilike 15 min, ali sve ovisi individualno o svakom pacijentu

Na odabrano mjesto u kost će se ugradi titanski vijak, koji se ostavlja da sraste s kosti

Odmah nakon zahvata pacijent dobiva antibiotik, analgetik i led te je moguće normalno funkcionirati, a idući dan u stanju ste obavljati radne aktivnosti.

Vrijeme srastanja ovisi o kompleksnosti i tipu zahvata te stanju pacijentove kosti, a traje uglavnom oko 3 mjeseca * u slučajevima regeneracije kosti do 6 mj.

Nakon perioda oporavka i uspješnog srastanja s kosti, na implantat se postavlja gingivoformer koji oblikuje zubno meso za protetski nadomjestak.

Prilikom skidanja gingivoformera (nakon 7 dana) uzima se otisak za izradu protetskog rada te u suradnji s dentalnim laboratorijskim tehničarima planiramo izgled zuba koja je slična izradi krunice na prirodnim zubima
Nakon izrade konačnog rada slijedi cementiranje.

„Kao i kod svih zahvata, uvijek postoji mogućnost pojave komplikacija. Međutim ugrađuju li se implantati prema pravilima struke i uz poštovanje preporuka proizvođača implantata uspješnost je veća od 99%!”

Postupak ugradnje implantata

PREDNOSTI ZUBNIH IMPLANTATA

Za nadoknadu izgubljenog zuba, zubni implantati najbolje su rješenje.
Zubni implantat u potpunosti nadomješta izgubljeni zub, a osjet i funkcionalnost mogu se usporediti s prirodnim zubom.
Ostala rješenja mogu dovesti do propadanja kosti te mogu smetati pri jelu, smijanju, govoru i ostalim svakodnevnim aktivnostima.
Zubni implantati su dugotrajno rješenje. Tradicionalni dentalni mostovi poduprti izbrušenim zubima traju između pet i sedam godina, uz ispravnu njegu i do 10 godina, no u određenom trenutku ih je potrebno zamijeniti. Zubni implantati rješenje su za cijeli život.
Zubni implantati omogućavaju održavanje prirodnog oblika lica i osmijeha. Gubitkom zubi, lice gubi potporu i dobiva oronuli izgled.
Prazan prostor koji u ustima nastaje gubitkom zuba može uzrokovati dodatne zdravstvene probleme, poput gubitka ili propadanja dijela čeljusti. Zubni implantat je jedina opcija nadomještanja zubi koja održava kost zdravom na način da stimulira rast kosti i tako sprječava njeno propadanje.
Zubni implantati postavljaju se u čeljust, na mjesto gdje je bio korijen izgubljenog zuba, bez utjecaja na zdrave zube. Također, sprječavaju da se zdravi okolni zubi pomiču kao što je slučaj kad na mjestu izgubljenog zuba ostane prazan prostor.

Pročitaj više