Da li gubitak zubi povećava rizik od Alzheimerove bolesti ili demencije?
KAKO JE POVEZAN GUBITAK ZUBI I ALZHEIMEROVA BOLEST ILI DEMENCIJA
Da li gubitak zubi povećava rizik od Alzheimerove bolesti ili demencije?
Prosječni broj zubi kod osoba u dobi oko 65. godina iznosi 18,9 (puni set je 32 zuba), a 27% ljudi do 65. godine nema zube, a 1 od 10 osoba u 65. godini ima demenciju.
Pitanje je: Događa li se da se demencija, gubitak zubi i disfunkcija žvakanja događaju istodobno ili postoji uzročno-posljedična veza?
Postoji kvar u cirkulaciji krvi u mozgu kod svih vrsta demencija, a gubitak zuba i disfunkcija žvakanja smanjuju protok krvi i uzrokuju druge promjene u mozgu. Primjerice, žvakanje povećava protok krvi u hipokampus (prvo područje mozga pogođeno demencijom), prefrontalni korteks i mali mozak.
Osim toga, studije su pokazale da promjene u strukturi zuba ili sila ugriza mogu uzrokovati značajne promjene u tijelu. U studiji na glodavcima, promjena zuba za samo djeliće milimetra pokazala je učinke na hormon koji odgovara kortizolu kod ljudi. Ti su hormoni povezani s deficitom prostornog pamćenja, što bi moglo biti povezano s navigacijskim vještinama koje nedostaju mnogim pacijentima s demencijom.
Odnos između žvakanja i demencije možda će imati veze i s konzistencijom i teksturom hrane. Studije na glodavcima pokazale su da je ekspresija neurotrofnog faktora izvedenog iz mozga (BDNF) smanjena kod miševa koji su dobivali meku hranu, a nedostatak je smanjen kada prehrana uključuje tvrdu hranu. BDNF štiti stanice od smrti i potiče rast stanica.
U istraživanju je sudjelovalo više od 1500 starijih ljudi u Japanu kojima je zdravstveno stanje nadzirano između 2007. i 2012. godine.
Koji su bili osnovni rezultati?
Istraživanje je pokazalo da su sudionici s manje zuba imali veće šanse za razvoj demencije unutar pet godina istraživanja.
Tijekom studije 180 osoba (11,5%) razvilo je neku vrstu demencije.
U usporedbi s ljudima koji su imali 20 ili više zuba:
omjer rizika [HR]
interval pouzdanosti [CI]
– ljudi s 1-9 zubi imali su 81% veći rizik od demencije od onih s 20 zuba ili više.
– oni s 10-19 zubi imali su 62% veći rizik od demencije (HR 1,62, 95% , CI 1,06 do 2,46)
– oni s 1-9 zubi imali su 81% veći rizik od demencije (HR 1,81, 95% CI 1,11 do 2,94)
– oni bez zubi imali su 63% veći rizik od demencije, iako je ta brojka mogla biti slučajna, vjerojatno zbog malog broja ljudi u studiji bez zubi (HR 1,63, 95% CI 0,95 do 2,80) – ovi na rezultate bi mogli utjecati i ljudi bez zubi koji nose čitav niz proteza.
Istraživači nisu pronašli vezu između broja zubi i vaskularne demencije. Iako su pronašli vezu između broja zubi i Alzheimerove bolesti, taj broj nije uspio nakon prilagodbe na zbunjujuće čimbenike.
Loša oralna higijena može biti znak lošeg općeg zdravstvenog stanja ili može biti povezana s lošom prehranom – teže je jesti cjelovitu, uravnoteženu prehranu ako nemate puno zubi.
Iako studija ne pokazuje da četkanje zubi može “odbiti” demenciju, postoji puno dobrih razloga za održavanje zdravih zubi.
Dobra oralna higijena uključuje pranje zubi dva puta dnevno, redovite posjete stomatologu i izbjegavanje slatke hrane i pića.
Ove vrste studija korisne su za utvrđivanje veza između čimbenika, ali ne mogu nam reći uzrokuje li jedan čimbenik (poput gubitka zuba) drugi (demencija).
Nakon prilagodbe na zbunjujuće čimbenike, istraživači su promatrali postoji li vjerojatnost da će ljudi s manje od 20 preostalih zubi razviti demenciju bilo koje vrste, u usporedbi s onima s najmanje 20 zubi.
Dijagnozu demencije postavili su liječnici specijalisti za moždani udar i psihijatri. Cilj im je bio razlikovati Alzheimerovu bolest od vaskularne demencije, koja je uzrokovana višestrukim malim udarcima koji oštećuju mozak.
Istraživači su prilagodili brojke uzimajući u obzir širok spektar potencijalnih zbunjujućih čimbenika, uključujući dob ljudi, spol, posao, povijest visokog krvnog tlaka, moždani udar ili dijabetes, razinu obrazovanja, pušenje i unos alkohola, učestalost pranja zubi, upotrebu proteza i redovite posjete stomatologu.
Razmatrali su rizik od obolijevanja od bilo koje vrste demencije, a zatim odvojeno od rizika od Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije.
Kako su istraživači interpretirali rezultate?
Čin žvakanja može potaknuti protok krvi u mozak, a ljudi s cijelim nizom zubi imati će i zdraviju prehranu.
Upale uslijed dugotrajnog propadanja zubi ili bolesti desni mogu povećati vjerojatnost Alzheimerove bolesti.
Cirkulacija krvi u mozgu slabija je kod svih vrsta demencija, a gubitak zubi i disfunkcija žvakanja smanjuju protok krvi i uzrokuju druge promjene u mozgu. Primjerice, žvakanje povećava protok krvi u hipokampus (prvo područje mozga pogođeno demencijom), prefrontalni korteks i mali mozak.
Nadoknaditi izgled i funkcionalnost izgubljenog zuba nekada je bilo vrlo teško postići. Zubni implantati već nekoliko desetljeća slove kao najbolja zamjena za izgubljene zube. Njihova sposobnost da uspješno imitiraju funkciju prirodnog korijena zuba je dokazana kroz milijune uspješno ugrađenih zubnih implantata.
Nadoknadom izgubljenih zubi implantatima najbolje je rješenje jer na taj način možete vratiti prirodnu funkciju žvakanja što potiče cirkulaciju u mozgu koja nam je bitna da bi povećali šanse za smanjenim rizikom od Alzheimerove bolesti ili demencije.
